Vesti iz ostalih sportova

Ivana, Emir i sada Angelina: Topić i Vilagoš budućnost srpske atletike

komentari (0)

Autor: TV Arena sport

21.09.2025 18:10
Angelina Topić i Adriana Vilagoš MN Press
Angelina Topić i Adriana Vilagoš

U nedelju je u Tokiju završeno 20. Svetsko prvenstvo u Atletici. Kraj planetarnog šampionata bio je veoma lep i uspešan za Srbiju, jer je Angelina Topić postala tek treća koja se sa prvenstava na otvorenom vraća sa medaljom.

Pre nje to je uspelo Ivani Španović i Emiru Bekriću. Dragan Perić i Dragutin Topić takođe imaju medalje sa svetskih šampionata, ali dvoranskih. I tu je Ivana neprikosnovena sa četiri odličja – dva zlata, srebro i bronzu.

Angelina Topić postala je i najmlađa osvajačica svetske medalje iz Srbije, jer dok je u skoku uvis hitala ka bronzi u glavnom gradu Japana, u krštenici joj piše da ima tek 20 godina i nepuna dva meseca. Talentovana srpska atletičarka je 26. jula ove godine izašla iz tinejdžerskih voda i nema sumnje da je pred njom blistava karijera. Nadamo se i zlatna!

 

 

Lepo je znati da pred kraj jedne prelepe i uspešne karijere, Ivana Španović ima prave naslednice za narednu deceniju i duže. Topićeva je već okačila medalju oko vrata, a to je vrlo lako mogla da uradi i Adriana Vilagoš. Godinu dana starija bacačica koplja, najmlađa među 12 finalistkinja, nije osvojila odličje, ali je njen hitac iz kvalifikacija od 66,06 metara najdalji od svih na završenom Svetskom prvenstvu.

Ivana Španović je sa tri medalje ubedljivo najuspešnija srpska predstavnica u atletici i jedina zlatna na otvorenom i dvorani. Takmičarka koja se u Tokiju oprobala u troskoku, pre dve godine u Budimpešti osvojila je istorijsko zlato za našu zemlju u skoku udalj. Prvi put se na pobedničko postolje na svetskim šampionatima popela u Moskvi 2013, kao i dve godine kasnije u Pekingu. Oba puta je bila treća.

Angelina je u Tokiju uspela da nadmaši i svoju majku Biljanu. Poznata troskokašica je 2009. u Berlinu u dresu Srbije postavila nacionalni rekord 14,52 metra, ali joj je to bilo dovoljno tek za četvrto mesto u finalu. Na narednom šampionatu je ponovo bila u finalu, takmičenje je završila kao deseta.

Emir Bekrić je jedini atletičar iz Srbije sa postoljem na prvenstvima sveta (otvorenim). Sjajni sprinter iznenadio je sve u Moskvi pre 12 godina, kada je u trci na 400 metara sa preponama prošao kroz cilj kao treći, oborivši dva puta na takmičenju nacionalni rekord. Iste godine proglašen je za prvu zvezdu u usponu evropske atletike. Nažalost, Moskva je bila i vrhunac njegove karijere iako je imao tek 22 godine.

Dragutin Topić je najbliži svetskoj medalji na otvorenom bio 1999. u Sevilji, ali je takmičenje završio kao četvrti. Dragan Perić je bio gotovo stalni učesnik finala, međutim od dvostrukog petog mesta 1993. u Štutgartu i Edmontonu 2001. nije mogao više. Bio je jednom šesti i sedmi.

Olivera Jevtić, juniorska vicešampionka sveta na 5.000 metara, najbolje ostvarenje na svetskim prvenstvima imala je u maratonu 2003. godine, kada je bila osma. Godinu dana kasnije je na Olimpijskim igrama u Atini zauzela šesto mesto u najzahtevnijoj atletskoj disciplini. Bacačica diska Dragana Tomašević je dva puta bila sedma na SP – u Helsinkiju 2005. i Daeguu 2011. Bacač kugle Armin Sinančević za razliku od Budimpešte 2023. kada je bio deveti, prilično je razočarao u Tokiju, jer nije uspeo da se nađe među 12 finalista. Na kraju je završio kao 16. u ukupnom plasmanu.

I Asmir Kolašinac je tri puta bio u finalima svetskih prvenstava. Najbolje ostvarenje mu je sedmo mesto u Pekingu 2015. Pre toga je imao dve desete pozicije na SP. 

Srpski takmičari su učestvovali na tri svetska prvenstva u dresovima SFRJ. Dragan Zdravković je 1983. bio osmi u finalu na 1.500 metara. Nenad Stekić je u skoku udalj zauzeo peto mesto, a Vladimir Milić u bacanju kugle je bio deveti. Sjajni Slobodan Popović je 1987. u Rimu bio sedmi na 800 metara, a Slobodanka Čolović osma u istoj disciplini u konkurenciji dama.

Na pragu jednog od najvećih iznenađenja bila je čuvena jugoslovenska štafeta 4x400 u Tokiju. Dejan Jovković, Nenad Đurović, Ismail Mačev i Slobodan Branković zauzeli su u velikom finalu četvrto mesto. Topić je iste godine bio deveti, a Perić sedmi.

SFRJ na tri šampionata sveta nije osvojila nijednu medalju.